HEBREJSKO – SRPSKI REČNIK ANE ŠOMLO

Ana Šomlo /Negotin, 1935/ pisac, prevodilac, novinar. Diplomirala orijentalnu filologiju i književnost na Beogradskom univerzitetu. Boravila dve godine na studijima u Jerusalimu radi usavršavanja arapskog i hebrejskog jezika. Od 1960. godine radila na Televiziji Beograd, prvo u Kulturnoj redakciji, zatim u "Radio TV–Reviji", a dvadeset godina je uređivala časopis "RTV – Teorija i Praksa".
Napisala je romane "Lea Štraser", Nezavisna izdanja Slobodana Mašića, Beograd 1980;, "Kao...", Spektar, Zagreb 1983, Prosveta, Beograd 1990, "Glasovi dijaspore", Književne novine, Beograd, 1985, "Milenina pisma Kafki", Književna zajednica Novog Sada, 1988, "Hazari ili obnova vizantijskog romana", razgovori sa Miloradom Pavićem, BIGZ, Beograd 1990; "Žuti prkos", Inđić, Beograd, 2006.
Prevela je sa hebrejskog jezika roman Aharona Apelfelda "Badenhajm 1939.", /Dečje novine, Beograd 1989.
Priredila i uvodni tekst napisala za knjigu "TV Lica", portretna hronika sa fotografijama Ljubinka Kožula, RTV, Teorija i Praksa, Beograd, 1989.
Predgovor i tumačenja napisala za knjigu "Pjesma nad pjesmama", sa ilustracijama Olje Ivanjicki, Interpress, biblioteka Megila, Beograd, 1992.
Priredila i prevela sa hebrejskog "Antologiju kratkih priča Izraela", Bagdala, Kruševac 1995.
Priredila i prevela sa hebrejskog "Antologiju izraelske poezije i proze", Zidne novine, Sarajevo 1995.
Međunarodno pismo: Savremena izraelska književnost, priredila Simha Kabiljo–Šutić, delove prevela Ana .Šomlo, Književnost, 7–8/ 1998.
Dokumenti: Izrael 1948–1998, priredila Simha Kabiljo–Šutić, delove prevela Ana Šomlo, Književnost, 9–10/ 1998.
Prevela sa hebrejskog zbirku eseja izraelskog političara Šimona Peresa "Novo Postanje", BMG, Beograd 1999.
Prevela sa hebrejskog doktorsku disertaciju Lily Halpert Zamir "Danilo Kiš: jedna mračna odiseja", Ateneum, Beograd 2000.
Sastavila "Hebrejsko–srpskohrvatski i srpskohrvatsko–hebrejski rečnik", Udruženje jugoslovenskih Jevreja u Izraelu, Tel Aviv 1993.
Napisala udžbenik "Učite sami hebrejski", Izdanje autora, Natanija 1996.
Saradnik je nekoliko enciklopedija: u "Prosvetinoj Enciklopediji", Beograd, 1969, je pisala odrednice o izraelskoj književnosti. U "Encyclopaedia Judaica", Keter, Jerusalim 1974, pisala je o književnicima jevrejskog porekla sa južnoslovenskog područja. U "Hrvatskom Općem leksikonu", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1996, piše o savremenim izraelskim piscima.
Za rukopis zbirke priča "Ponovo u Jerusalimu" dobila je nagradu izraelskog Ministarstva za useljenje 1996. godine. Zbirku objavjuje Bosanska knjiga iz Sarajeva 1997. i Prosveta, Beograd 2004.
U izdanju beogradskog izdavača Miroslav izlazi zbirka priča "Iduće godine u Jerusalimu" 2000. godine.

"Antologija izraelske poezije 20. veka", izbor i prevod sa hebrejskog, Pismo br. 70, 2002.
"Četiri kamile iz pustinje", zbirka šest priča Gideona Telpaza, prevod sa hebrejskog, Pismo br. 71, 2003.
Knjiga intervjua "Biti i opstati na televiziji", Radio televizija Srbije, 2004.
Prevela "Nakit" Šulamit Lapid, Clio 2004. godine; knjigu "Bila sam tvoje more (prepiska Franca Kafke i Milene Jesenske)", Pešić i sinovi, Beograd, 2005. godine; "Lavlji med – Mit o Samsonu" Davida Grosmana, Geopoetika 2006. godine.
U izraelskim književnim časopisima Moznaim, Iton 77, Rav Kol i Jerušalajim objavljuje svoje priče na hebrejskom jeziku.
Priznanje "Kalat haor" (Laureat svetlosti) za 2005. godinu dodeljeno Ani Šomlo za dugogodišnji rad na afirmaciji izraelske književnosti u svetu.
 

 

 

HEBREJSKO – SRPSKI REČNIK ANE ŠOMLO

Rečnik Ane Šomlo dragocen je prilog kulturnoj baštini jevrejskog i srpskog naroda, kako po jezičkom materijalu, tako i metodologiji i informativnosti. Namenjen je korisniku različitog obrazovanja, različite motivacije i sklonosti, čime je autorov zadatak bio višestruko komplikovaniji i teži.
Autor je pristupio obradi svog Rečnika koristeći eklektički metod, kombinujući iskustva drugih autora sličnih rečnika (hebrejsko–engleski, hebrejsko–arapski, itd.). Njeno sopstveno iskustvo orijentaliste, kao i rad na prevođenju na srpski jezik filozofske, naučne i političke literature, tako i beletristike savremenih i starijih izraelskih pisaca, doprinelo je autorovom odnosu prema izboru rečničkog korpusa i tehnologiji ovog Rečnika.
Element pristupačnosti informaciji u ovom Rečniku značajan je faktor: od uvoda u kome autor upućuje korisnika na popularan i jasan način u osnovne zakonitosti hebrejskog jezika, pa preko kratke i jasne informacije o pravopisu i upotrebi alefbeta, do vođenja korisnika od osnovne reči i korena do njenih izvedenica, odnosno eventualne idiometrijske pojave u rečniku. Od izuzetnog značaja i inovativne vrednosti je tehnologija obrade glagola: kao i u svim rečnicima hebrejskog jezika, ovde je dat koren/perfekt, ali uz to i infinitiv, koga u drugim rečnicima nema.
Po svojoj preglednosti, jednostavnoj, a ipak potpunoj informaciji, izboru primera i doslednosti u tome, ovaj Rečnik bi trebalo uvrstiti u one priručnike čiji je poseban kvalitet u komunikativnosti.

Eva Kraus-Srebrić
Haifa, 2007.
(Dugogodišnji predagoški savetnik, analitičar literature i publicista iz Beograda. Živi u Izraelu.)

 

Copyright © by Balkanski književni glasnik – BKG, 2007
Knjiga se može poručiti preko
ovog emaila.

Nazad