OPUSTITE SE I ZASLADITE ŽIVOT: 9 dokaza da uživanje u čokoladi nije grijeh
Čokolada je namirnica kojoj rijetko ko može odoljeti, a tokom svoje duge istorije pojavljuje se u najrazličitijim oblicima, čineći život slađim. Međutim, nerijetko se povezuje s viškom kilograma, pojavom akni, hiperkativnošću i ostalim brojnim negativnim efektima. No jesu li ta negativna svojstva čokolade istinita?
Uprkos brojnim negativnim konotacijama, posljednjih nekoliko godina upravo je čokolada postala jedan od omiljenih sastojaka nutricionista širom svijeta koji naglašavaju njene brojne zdravstvene pogodnosti. Tako, na primjer, čokolada smanjuje rizik od moždanog udara i srčanog udara, ali uprkos tome, dugo vremena je slovila za vrlo nepoželjnu namirnicu koju su povezivali s brojnim negativnim efektima. Ali slijedi dobra vijest – većina loših efekata čokolade uopšte nisu istinita, piše Yahoo Shine.
MIT 1: ČOKOLADA POVEĆAVA NIVO HOLESTEROLA
Ako ste odlučili odustati od čokolade kako biste smanjili nivo lošeg holesterola, mogli biste ostati neprijatno iznenađeni činjenicom da ste se uzalud žrtvovali. Iako je istina da čokolada sadrži kakao maslac koji je prepun zasićenih masti, istraživanja su pokazala kako čokolada ne povećava nivo lošeg holesterola, a kod nekih ljudi čokolada ga zapravo i snižava.
MIT 2: ČOKOLADA JE BOGATA KOFEINOM
Suprotno ustaljenom mišljenju, čokolada ne sadrži tolike količine kofeina kao što se pretpostavlja. Istina je kako tamnije vrste čokolade sadrže više kofeina od mliječnih čokolada, ali ne u tolikoj mjeri kao što se pretpostavlja.
MIT 3: ŠEĆER U ČOKOLADI IZAZIVA HIPERAKTIVNOST
Pretjerane količine šećera navode djecu da nekontrolisano trče, skaču i divljaju, tačno? Pa, barem se tako misli. Međutim desetak sprovedenih studija nije uspjelo da pronađe vezu između šećera u dječjim obrocima i hiperaktivnog ponašanja. Postoje dvije teorije koje objašnjavaju tu pojavu: samo okruženje, poput dječjih rođendana i proslava, stvara hiperaktivno ponašanje, pa sama ta veza između dječje hiperaktivnosti i šećera nalazi se u glavama roditelja koji očekuju hiperaktivno ponašanje djece nakon određene doze šećera.
MIT 4: DIJABETIČARI NE BI SMJELI DA JEDU ČOKOLADU
Činjenica je da ljudi koji boluju od dijabetesa ne moraju nužno da izbegavaju čokoladu. U stvari, mnogi su bili iznenađeni otkrićem kako čokolada ima nizak glikemijski indeks. Nedavne studije čak ukazuju na to da tamna čokolada može kod osoba s normalnim i visokim krvnim pritiskom da poboljša osjetljivost na insulin, a time i disfunkciju endotela kod ljudi s dijabetesom. Međutim, uvijek je preporučljivo posavjetovati se sa svojim ljekarom prije nego što otvorite onu najveću čokoladu.
MIT 5: ČOKOLADA IZAZIVA KARIJES I KVARENJE ZUBA
Istraživanje razvoja plaka od čokolade otkrilo je kako čokolada ima manje uticaja na zubni plak od čistog običnog šećera. Naravno, rijetko ko jede sam šećer, međutim druga studija ukazuje na to da ne postoji povezanost između jedenja čokolade i dobijanja karijesa. Studija japanskog Univerziteta u Osaki ustvrdila je kako kakaovo zrno, jedan od glavnih sastojaka čokolade, zapravo pomaže u borbi protiv karijesa i bakterija u ustima.
MIT 6: ČOKOLADA GOJI
Ne nužno. Naravno da velike količine čokoladnog sladoleda neće učiniti uslugu vašem struku, no velika studija koju je sproveo National Institutes of Health pokazuje nešto jako zanimljivo. Naime, prema riječima naučnika, konzumiranje male količine čokolade pet puta nedjeljno povezano je s nižim indeksom telesne mase, čak i ako pojedemo više kalorija a ne vježbamo više.
MIT 7: JEDENJE ČOKOLADE JE POVEZANO SA STRESOM
Jedna studija je pokazala kako dnevno konzumiranje oko 30 grama tamne čokolade tokom dvije nedjelje smanjuje nivo hormona stresa kod osoba koje se osjećaju snažno izloženima stresu.
MIT 8: ČOKOLADA NE SADRŽI HRANLJIVE SASTOJKE
Ovaj mit je potpuno neistinit, međutim koliko je čokolada zapravo hranjiva? Tipična tamna čokolada sadrži jednak broj antioksidansa kao i dvije trećine šoljice zelenog čaja, jedne čaše crnog vina ili pak dvije trećine šoljice borovnica. Osim toga, čokolada sadrži i minerale, kao i dijetalna vlakna.
MIT 9: ČOKOLADA MORA DA SADRŽI NAJMANJE 70 ODSTO KAKAA DA BI BILA HRANLJIVA
Opšta preporuka je kako bi trebalo konzumirati tamnu čokoladu s najmanje 70 odsto kakaa kako bi se ostvarile zdravstvene beneficije. Istina je da tamna čokolada sadrži više antioksidansa. Međutim studija koja je 18 nedjelja proučavala ispitanike koji su konzumirali čokoladu s 50 odsto kakaa utvrdila je značajno smanjenje sistoličkog i dijastoličkog krvnog pritiska ispitanika. Osim toga, jedna druga studija pokazala je kratkoročna poboljšanja krvi i krvnog pritiska nakon konzumacije tamne čokolada s 60 odsto kakaa.
