JESTE LI ŠEVA ILI SOVA? Zašto je važno ustati se rano…

Svi najuspješniji ljudi na svijetu, bilo da se radi o glumcima, muzičarima ili političarima, bude se “prije ostatka čovječanstva” – rekao je svojevremeno francuski pjesnik Paul Valery, definirajući svoje ranoranilaštvo.

Jedan od najvećih umova svih vremena Nikola Tesla, spavao je dnevno samo po četiri sata. Ustajao je u tri sata ujutro. Blagodeti ranog ustajanja bile su poznate i Josipu Brozu Titu. Ustajao je u pet sati i uživao u čitanju. Thomas Jefferson se volio hvaliti kako ga izlazeće sunce nikad nije zateklo u krevetu…

Svježa porcija zraka

No, koje su uistinu prednosti ranog ustajanja i ima li ih uopšte? Izreke poput onih: “Po jutru se dan poznaje”, “Jutro je pametnije od večeri” i “Ko rano rani dvije sreće grabi” – dugo su prisutne u našem narodu. A šta je to tako posebno u jutru?

– Na jutro možemo gledati kao na novi početak, i to u punom smislu te riječi. Noću se obnavlja zrak u našoj okolini, prirodna strujanja zraka mijenjaju našu planetarnu “juhu”. I kad ujutro ustanemo čeka nas svježa porcija dobro pripremljenog daha života – zraka.

Kineska medicina

Zato je važno rano ustati i napuniti pluća? Analizirajući tijelo iz perspektive kineske medicine koja ga promatra kroz prizmu energetskih tokova, jutro donosi tijelu nenadoknadive i precizne vremenske sinhronizirane procese. Naime, tijelo ima evolucijski vrlo brižno napravljen raspored koji mu osigurava učinkovitost – kaže Mirko Vragović, energetski stručnjak i veliki zagovornik ranoranilaštva.

– Poznato je da je biološki sat individualan za sve pa tako i kad je riječ o potrebi za snom. Dok su jedni noćne osobe drugi su dnevne. Za noćne osobe nije naprimjer veliki problem raditi noćnu smjenu dok dnevnima – takav bi posao mogao ozbiljno narušiti zdravlje. Tako da, ne može se “noćnim pticama” savjetovati da ustaju rano. Svakako da ranoranilaštvo nosi sa sobom niz blagodeti kao i odlazak na spavanje u satima prije ponoći. Mnoga istraživanja su pokazala da je proces regeneracije i iscjeljenja udvostručen u satima prije ponoći. Zato je razumljivo ići na spavanje koliko god je moguće prije ponoći. No, kako već rekoh, i to je individualna potreba – tvrdi Berka Nezić, antistres terapeut.

Biološki satovi

Ipak, naši su biološki satovi već davno prestali kucati u skladu s prirodom. Ne liježemo „s kokošima”, niti se budimo s prvim zrakama sunca. No naši su biološki satovi, isto tako, prestali kucati i u skladu s vlastitim zakonima tijela. U 5 sati ujutro – organizam je, prema svim biološkim pokazateljima, u jeku buđenja. U tom trenu počinje lučenje hormona kortizola, zvanog još i hormonom stresa, koji je odgovoran za budnost i spremnost te upravlja probavnim ciklusom, uz neuro-medijator katekolamin, kojem je zadatak osigurati naše buđenje i psiho-intelektualni tonus jutra. Oni zajedno paze da svaki organ i stanica imaju dovoljno neophodnog goriva i esencijalnih tvari za unutarnju obnovu i „lansiranje” organizma u dnevne obaveze.

Jeste li ševa ili sova?

Zašto se onda, većina nas, u 5 ujutro rijetko budi sama od sebe, a ako se i budi, lijeno gleda na sat, okreće na drugu stranu kreveta i nastavlja spavati? Zašto je većini – san najslađi ujutro?

Istraživanja na ovu temu ljude su podijelila u dvije skupine. Prvi su tzv. ševa-tipovi (ptica ševa), ranoranioci – ljudi čiji mozgovi najbolje funkcioniraju ujutro i čiji tonus tijela je ujutro najintenzivniji. Kako dan odmiče, oni se umaraju i, prema anketi, tokom popodneva uvijek moraju malo odspavati. Drugi su tzv. sova-tip, osobe koje se kasno bude i čije mentalne aktivnosti postaju sve intenzivnije kako dan odmiče. Rijetko ili gotovo nikada ne drijemaju poslijepodne, a njihov nivo koncentracije najviši je oko 21 sat.

U napomenama istraživanja stoji – ako ste sova-tip, vaše tijelo i mozak biološki su „programirani” da započinju dan kasnije i ne možete učiniti ništa naročito da to promijenite. Ako pokušate izmijeniti svoj prirodni biološki sat, samo ćete vršiti nasilje nad vlastitim organizmom, što će se manifestirati glavoboljama, poremećajima krvnog tlaka, te eventualno i – nesanicom.

Stoga, ako biste nakon ovog teksta poželjeli promijeniti navike i možda početi rano ustajati, ipak prvo pokušajte doznati koji ste tip. Možda od ranog jutra – ipak i ne biste imali neke koristi, no, ne možete znati dok ne probate.

Poznati ranoranioci

Michelle Obama, prva dama Amerike, ustaje u pola pet svakog jutra i odmah započinje s vježbama pilatesa, kardio-vježbama, istezanjem i dizanjem utega. Njen suprug ustaje tek sat vremena kasnije. Pod “vojničkim režimom” je i Oprah Winfrey, slavna TV voditeljica. Nakon buđenja u pola šest, slijedi trčanje, fitnes i druge vježbe.

Pop kraljica Madonna ustaje u pola šest svakog jutra, i odmah započinje sa treninzima. Glumica Gwyneth Paltrow ustaje u pola pet kako bi vježbala i meditirala. I svjetski poznati dizajner John Galliano, fanatik je kad je u pitanju rano vježbanje. Njegov radni dan traje 18 sati. Ustaje u 6, nakon čega radi sklekove i druge vježbe. Na taj način, tvrdi da puni baterije.

Jedan od najvećih umova svih vremena Nikola Tesla, spavao je dnevno samo po četiri sata. Ustajao je u tri sata ujutro. Blagodeti ranog ustajanja bile su poznate i Josipu Brozu Titu. Ustajao je u pet sati i uživao u čitanju. Thomas Jefferson se volio hvaliti kako ga izlazeće sunce nikad nije zateklo u krevetu…

(Doznajemo.com/Aura/E.Karahmet)