KAKO HRANOM POBIJEDITI TUGU, LJUTNJU, TJESKOBU… Neuronutricionizam – prehrana prema emocijama

Zanimljiva knjiga pod nazivom “Neuronutricionizam – prehrana prema emocijama”, hrvatskog autora dr. Sandija Krstinića, prva je knjiga u našem regionu koja je razmotrila spajanje i učinak prehrane sa našim emocijama. U ovoj zanimljivoj knjizi riječkog liječnika mr. sc. Sandija Krstinića, možemo pročitati kako upravljati našim osjećajima, koja nam hrana može pomoći da se bolje osjećamo, te pruža odgovore na pitanja zašto smo ponekad ljuti, sretni, nervozni ili tjeskobni…

– Sa svih strana smo zatrpani dijetama, ali nijednoj od njih nije primarni cilj nahraniti naš mozak; sve se te dijete bave zbrajanjem kalorija ili analizom sastava namirnica. Ipak, samo način prehrane koji hrani ljudski mozak, može dati rezultate u mršavljenju, jer zadovoljan mozak znači i zadovoljno i lijepo tijelo – pojašnjava u uvodu svoje knjige, dr. Sandi Krstinić.

Svaka hrana nije podjednako dobra za sve ljude

Krstinić je inače rođen u Rijeci, 1969. godine, gdje je završio Medicinski fakultet i postdiplomski studij iz medicine. Akademski naziv magistra medicinskih znanosti, dobio je 1997. godine na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Danas radi u Plivi, na Odjelu psihofarmacije (lijekovi sa učinkom na središnji živčani sistem), pa je stoga njegova knjiga i sa naučnog aspekta opravdana i korisna.

– S obzirom na to da je svaki čovjek jedinstven, jedinstven je i njegov mozak, pa svaka hrana nije podjednako dobra za sve ljude. Zbog toga je za odabir pravih namirnica potrebno posmatrati karakteristike ljudi, njihovu psihu i dušu, te promjene iste osobe u različitim vremenskim razdobljima. Središte nastanka emocije je mozak, uz interakciju perifernih živčano-mišićnih struktura, a budući da je za nastanak određene emocije neophodna sinteza određenog neurotransmitera, potrebna nam je određena hrana koja će omogućiti njihovu sintezu. Neuronutricionizam je mlada znanstvena disciplina koja se bavi utjecajem hrane na nastanak i modulaciju ljudskih osjećaja – pojašnjava između ostalog u svojoj knjizi Krstinić.

Četiri osnovne emocije

Tom logikom, ako nam je prehrana siromašna tvarima koje su odgovorne za sintezu određenog neurotransmitera, jasno je da će i emocija koju taj neurotransmiter podržava biti slabija.

– Postoje četiri osnovne ljudske emocije: sreća, tjeskoba, tuga i ljutnja, za koje su najodgovorniji neurotransmiteri: dopamin, noradrenalin, serotonin i GABA. Zbog toga je i hrana podijeljena u četiri grupe, ovisno o vrsti neurotransmitera koji stvara u mozgu, i još jednu – petu grupu, koja ima najveću vrijednost jer su te namirnice dobrodošle u bilo koje doba i za vrijeme trajanja bilo koje emocije.

U prvu grupu spadaju namirnice koje daju mogućnost lakše i brže sinteze dopamina u mozgu, neurotransmitera koji je svojevrsni stabilizator te uspostavlja harmoniju u mozgu. Ove namirnice možemo nazvati i “srećofilnima”, jer za njima posežemo kada smo sretni. U njih spadaju voće i povrće, te nema slasnija i učinkovitija deserta za produžetak emocije sreće od primjerice, banana u čokoladi ili jagoda uz šampanjac.

Povrće je bogat izvor zaštitnih tvari kao što su minerali i vitamini koji potpomažu sve hemijske procese i omogućuju oporavak organizma za nove cikluse emocija koji se neprestano izmjenjuju. Paradajz, jabuka, borovnica, trešnja ili šljiva nedvojbeno su zdrave za naše tijelo, a kada su zdrave za tijelo, sasvim sigurno imaju i poželjan učinak na naš duh, odnosno, donose nam vedrinu i optimističan pogled na život – stoji u knjizi.

“Tjeskobofilne namirnice”

Druga grupa namirnica potiče sintezu noradrenalina, neurotransmitera odgovornog za energetski učinak, pa nam daju volju, polet, tjeraju nas na aktivnost te ih je potrebno konzumirati u stanju tjeskobe ili bezvoljnosti. Među “tjeskobofilne” namirnice spadaju namirnice pretežno proteinskog tipa kao što su riba i meso. Crveno meso kao što je divljač i govedina ima jači adrenalinski učinak i ako se s njima pretjera, može potaknuti i nastanak agresivna ponašanja ili bijesa. Bolji je odabir bijelo meso, primjerice piletina ili puretina, jer u sastavu ima više proteina koji je polazna stanica i za sintezu serotonina uz noradrenalin pa dobivamo sinergički učinak na bolje raspoloženje i otklanjanje bezvoljnosti.

Treća grupa ili namirnice serotoninskog tipa su one koje su ishodišna supstanca za nastanak serotonina kojeg se naziva i hormonom sreće. Ovdje spadaju žitarice, masnoće i slatkiši, koji se mogu nazvati “tugofilne” namirnice, jer za njima instinktivno posežemo u stanjima tuge. Četvrta grupa ili namirnice GABA, tipa su ishodišne tvari za nastanak neurotransmitera koji je svojim blagotvornim djelovanjem dobrodošao kod emocije ljutnje. U “ljutofilne” namirnice spadaju mlijeko i mliječni proizvodi; jogurt, kefir, sir i razni sirni namazi – pojašnjava autor u svojoj knjizi.

Nadalje, peti element čine voda, jaja, sjemenke, med i mrkva i oni su uvijek dobrodošli u prehrani. Voda je namirnica koja se ne smije ograničavati, a idealna je količina 1,5 do 2 l dnevno. Bez obzira na emocije, vodu je potrebno piti, jer ona spada u univerzalne namirnice od koje je uz masnoće, građen naš mozak. Sjemenke su pune zdravih, nezasićenih masnih kiselina u kojima su otopljeni vrijedni vitamini, potrebni za rast i regeneraciju naših reproduktivnih organa, ali je još važnije njihovo djelovanje na obnovu i funkcioniranje stanica mozga. Odmah nakon sjemenki treba spomenuti i jaja, jer je riječ o sličnoj namirnici. O medu ne treba puno govoriti, a mrkva je namirnica koja ima nula posto masnoća, i uz njenu ljekovitost, čini je jedinstvenom u sposobnosti detoksikacije, jer u sebe upija štetne tvari iz našeg probavnog sistema – zaključuje na kraju svoje knjige Krstinić.

Hranom potpomognite emocije

PROTIV TJESKOBE

Riba

Piletina, puretina

Janjetina, teletina

PROTIV TUGE

Čokolada

Med

Integralne žitarice

Jagode

PROTIV LJUTNJE

Mlijeko

Jogurt

Kefir

Sir

Ostali načini postizanja sreće

– Sve je više ljudi nezadovoljnih svojim životom, a to se stanje može popraviti tako da ljudi sami počnu brinuti o svom psihičkom zdravlju. Osim adekvatnom hranom, na depresiju možemo utjecati i tjelovježbom, koja dokazano popravlja raspoloženje.

Cilj je postepeno i polako probuditi nastanak energije u našem organizmu. Tuga je emocija koja se može suzbiti sličnim vježbama kao i tjeskoba, s time da u početku možemo biti i malo energičniji, jer je tuga manje negativna od tjeskobe i prije ćemo dosegnuti sreću ako se posvetimo aerobnim vježbama koje pune naše tijelo i mozak kisikom.

Spavanje je uz hranu, najvažniji preduvjet da se osjećamo dobro i zdravo. Previše sna ne šteti, ali kada ga nema u dovoljnoj količini, postaje štetan za naš mozak. Neispavana osoba zna biti dobrog raspoloženja, ali smanjenih sposobnosti.

Poznato je da crvena boja budi ljude na aktivnost, a zelena suprotno tome ima umirujuće djelovanje. Emociju ljutnje i agresije možemo probuditi tako da vidne receptore u našem mozgu stimuliramo valnom dužinom crvene boje – tako što ćemo, jednostavno, posmatrati crvenu boju. Modni dizajneri poznaju tu znanstvenu činjenicu, pa su najprovokativniji ženski odjevni predmeti, upravo crvene boje.

S druge strane, žuta je boja sunca, boja zlatnog zrna žita, boja sreće i života. Žutu boju ljudski mozak najlakše i najbrže uočava i prepoznaje kao pozitivnu emociju sreće.

Mirisi takođe bitno određuju naše psihičko stanje, a hoće li osjećaj biti ugodan ili neugodan, ovisi o mirisu koji udišemo.

Izvor: Aura/E.Karahmet