METEOROPATIJA danas pogađa i zdrave i mlade osobe

Iako se za meteoropatiju odavno zna još uvijek nije dobila svoje mjesto u medicini, a gotovo da ne postoji osoba kojoj ne smeta hladno, vjetrovito, kišovito ili sunčano vrijeme. Sve je više i onih koji ozbiljno shvataju biometeorološku prognozu. Ljekari smatraju da vremenske prilike utiču na organizam i psihičko stanje ljudi.

Prema statistikama najviše im smeta prelazak iz hladnog u toplo vrijeme, jer je većina fizički nepripremljena te proces adaptacije teče sporije. Za razliku od hroničnih bolesnika, koji osjećaju uobičajene zdravstvene probleme, zdrave osobe često nisu u stanju reći zašto imaju tegobe.

Kod mnogih ljudi se javljaju česte glavobolje, a kod pojedinaca dolazi do značajnog variranja krvnog pritiska. Zapaženo je da se nakon ulaska u četvrtu deceniju života počinju polako osjećati reakcije pri promjeni vremena. Odmor i relaksacija su najefikasniji protiv meteoropatije, a loše stanje obično traje onoliko koliko i nepovoljan vremenski period. Kada se vremenske prilike poboljšaju i simptomi meteoropatije se smanjuju.

Iako je to odavno poznato, najnovija znanstvena istraživanja potvrđuju da vrijeme snažno djeluje na naš organizam u cjelini. Vanjski atmosferski uvjeti povećavaju osjetljivost organizma i potiču ga na psihofiziološke reakcije.
Tipični pokazatelji osjetljivosti na vrijeme su: glavobolje, migrene, nesanica, poremećaji u spavanju, mučnina, umor i opća slabost.Kada se vrijeme mijenja, umorni smo, a ne možemo spavati, kad pada kiša, loše smo raspoloženi i boli nas glava, a kad puše vjetar, razdražljivi smo i nervozni. Istraživanja pokazuju da je sve više onih koji su manje ili više osjetljivi na djelovanje klimatskih uvjeta koji ih okružuju, dakle meteoropata. Iako su među najugroženijima osobe srednjih godina, posebno žene, meteoropatija pogađa sve kategorije ljudi, od male djece do starijih osoba. Štoviše, kako statistički podaci pokazuju da se gotovo 50% populacije u srednjoj Europi žali da pati zbog utjecaja vremena, stručnjaci predviđaju da bi osjetljivost na vrijeme mogla postati bolest modernoga društva.

Iako nam vrijeme itekako može otežati život i svakodnevno funkcioniranje, potrudimo li se, s ovim se problemom vrlo uspješno možemo nositi. Primjerice, da bismo svoj organizam učinili prilagodljivijim vremenu u okolini u kojoj živimo, moramo što manje boraviti u zatvorenim prostorima jer je dokazano da među osobama koje se mnogo kreću i rade na otvorenomu gotovo da i nema meteoropata.

Zašto vrijeme tako snažno utječe na naš organizam

Uvijek kada se vrijeme mijenja u atmosferi se stvaraju elektromagnetski impulsi koji bez iznimke utječu na naš organizam i potiču ga na reagiranje i prilagođavanje. Dakle, na taj način, elektromagnetskim valovima, vrijeme – posebno nagle promjene i ekstremno niske ili visoke vrijednosti temperature, tlaka i vlažnosti zraka – dokazano opterećuje svaki organizam. No, neki uopće nisu svjesni promjena koje se uslijed vremena događaju u nama, neki su na njih osjetljivi blago ili osrednje, a neki od nas su vrlo osjetljivi, pa na njih i vrlo burno reagiraju.

No, uz elektromagnetske impulse i stupanj osjetljivosti našega organizma, razlozi za pojavu sve većeg broja meteoropata pripisuju se i suvremenom načinu života. Znanstvenici, naime, smatraju da se uslijed života koji se gotovo u potpunosti odvija u zatvorenim prostorima, često i s umjetnom klimom, bitno smanjila sposobnost prirodnog prilagođivanja i odolijevanja našega organizma različitim vanjskim vremenskim uvjetima. Dakle, kako više ne živimo u suglasju s prirodom te gotovo i nismo na otvorenom, naš organizam ima ozbiljnih poteškoća u prilagođivanju, koje i mi itekako osjećamo. Naravno, smatraju znanstvenici, tome treba dodati i netipične meteorološke uvjete uzrokovane globalnim klimatskim promjenama novijega datuma.

Posljedice utjecaja vremena

Tipični su pokazatelji osjetljivosti na vrijeme, posebno promjene temperature, tlaka i vlažnosti zraka, primjerice: glavobolje, migrene, nesanica, poremećaji u spavanju, mučnina, umor, opća slabost, nagle promjene u raspoloženju, razdražljivost, nervoza, depresivni osjećaji, otežana koncentracija i mentalno funkcioniranje, poremećaji u radu srca i krvotoka, bolovi u kostima i zglobovima, fantomski, dakle objektivno neutemeljeni bolovi, te bolovi u zaraslim ranama, ožiljcima i zaraslim lomovima kostiju.

Kada se vrijeme mijenja, umorni smo, a ne možemo spavati, kad pada kiša, boli nas glava, a kad puše vjetar, razdražljivi smo i nervozni.Posljedice utjecaja vremena posebno osjećaju osobe koje boluju od nekih kroničnih bolesti, primjerice srca i krvotoka, dišnih organa, astme, reume i artritisa. Simptomi se tih bolesti uslijed utjecaja vremena, a posebno naglih promjena i ekstremnih klimatskih uvjeta, naglo pogoršavaju.

Kako ublažiti ili otkloniti negativne utjecaje vremena

Što više boravite na otvorenom
Što više boravite vani, bez obzira na vremenske prilike. Zašto bismo se na otvorenom dobro osjećali samo dok je toplo ili sunčano? Nemojte bježati od zime i vlage. Naučite se uživati u kiši, vjetru, magli i snijegu. Umjesto da se skrivate u zatvorenom prostoru, te tako još više potencirate negativno djelovanje vremena na vlastiti organizam i raspoloženje, izađite van i živite u suglasju s vremenom koje nas okružuje.
Budite fizički što aktivniji
Budite što više fizički aktivni na otvorenom prostoru. Prikladno obučeni, što više šećite, brzo hodajte, trčite ili vozite bicikl, bez obzira na atmosferske prilike. Svoje tijelo i psihu očvrsnite i učinite otpornima na negativne utjecaje vremena tjelesnom aktivnošću po ledu, kiši, snijegu i magli. Aktivni boravak na zraku od najmanje pola sata dnevno, bez obzira na vrijeme, neka postane vašom navikom.
Istrenirajte svoje tijelo za prilagođavanje promjenama vremena

Naš se organizam može vrlo lako istrenirati za prilagođivanje vremenskim uvjetima. Na taj način možete otkloniti ili itekako ublažiti negativne posljedice koje vrijeme, a posebno nagle promjene, imaju na naš organizam i psihu. Najučinkovitiji načini da istrenirate svoje tijelo za podnošenje atmosferskih prilika redoviti su odlasci u saunu te naizmjenično tuširanje toplom i hladnom vodom. Ovo potonje posebno se preporučuje osobama s niskim tlakom, koje su inače osjetljivije na vrijeme.

Što više se odmarajte i relaksirajte

Kako stresan način života itekako povećava osjetljivost za vremenske promjene, što više se odmarajte, relaksirajte i dovoljno spavajte. Koliko god to možete, a posebno u razdoblju vremenskih promjena, usporite i smanjite tempo kojim inače živite. Između ostalog, i zbog osjetljivosti na vrijeme uvažavajte i prakticirajte zdrav način života te veliku pozornost posvetite zdravoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti te disanju i ostalim metodama relaksiranja.

Pratite bioprognozu

Ako bolujete od bolesti koje se bitno mogu pogoršati zbog utjecaja vremena, obavezno pratite bioprognozu i ponašajte se u skladu s uputama. No, bioprognoza može biti od velike pomoći i onima koji nisu bolesni nego su samo više ili manje osjetljivi. Nadalje, kako smo i inače skloni pretjerivanju, događa se da optužujemo vrijeme i osjećamo negativne simptome i u dane kada meteorolozi uopće ne predviđaju promjene. Dakle, budete li redovito pratili prognozu, u dane bez promjene već od jutra ćete se bolje osjećati, a za kritična ćete se razdoblje moći pravovremeno i svrsishodno pripremiti.

Ako su negativne posljedice učestale, obratite se liječniku
Naše tijelo registrira promjene vremena te je, katkad čak i češće i upečatljivije reagiranje uobičajenim simptomima, primjerice glavoboljom, nesanicom, lošim raspoloženjem, sasvim normalno. No, ako simptomi potraju dulje ili ako se pogoršaju, obavezno se posavjetujte s liječnikom.

Za ublažavanje simptoma koristite prirodna sredstva

Da biste otklonili ili barem ublažili negativne posljedice koje možemo osjećati pod utjecajem vremena, prednost svakako dajte prirodnim sredstvima. Primjerice, čaj od matičnjaka s medom vrlo je učinkovit u borbi protiv umora i glavobolje. Glavobolje se možemo riješiti i masiranjem čela, sljepoočica i vrata uljem mažurana ili metvice. Protiv nesanice i unutarnjeg nemira idealan je čaj od kamilice i valerijane. Za “bistrenje” glave na maramicu kapnite nekoliko kapi lavandina ulja.

ŠTO JE METEOROPATIJA?

Meteoropatija se definira kao grupa simptoma i reakcija koje se manifestiraju kada dođe do promjene jednog ili više meteoroloških čimbenika. Meteorološki čimbenici su temperatura i vlažnost zraka, vjetar, atmosferski tlak, kiša i grmljavina, te efekt ionizacije.
Sam izraz meteoropatija dolazi od grčke riječi meteoron (nebeska pojava) i pathos (bolest).