NASLJEDNE BOLESTI: Doznajte šta možete sami učiniti da izbjegnete ozbiljne posljedice

S vremenom, s godinama počinjete da zvučite kao svoja majka, kao roditelj. Počinjete da razmišljate kao ona, počinjete da ličite na nju (govor tijela/način hoda), obično se to nasljeđuje. Međutim, u priči o naslijeđu postoje i ozbiljnije stvari; svakodnevno naučnici doznaju nešto novo o ulozi gena u prenošenju sklonosti kao o nekom oboljenju, ispoljavanju bolesti. Izdbvojili smo najčešće nasljedne bolesti, a ohrabrujuće je da mnogo stvari možete uraditi za sebe…

Piše: Sanida ĐUDERIJA/Doznajemo.com

Nasljedne bolesti su bolesti koje su genetski uvjetovane. Nasljedne bolesti i nepravilnosti se uglavnom mogu istraživati porodično, odnosno nasljedne bolesti se mogu rano dijagnosticirati ako se prati porodično stablo porodice i način na koji se neka oboljenja prenose.

Kakva porodica takav/a JA

One nastaju usljed anomalije jednog ili više hromosomskih gena. Ovaj nedostatak može da ošteti jedan ili više gena jednog od dva hromosoma koji sačinjavaju homologni par. Teško je ustanoviti, koliko gena sudjeluje u pojavi koje bolesti; računa se da je blizu 1% novorođenčadi ugroženo pojavom neke hromosomske anomalije, što predstavlja, zapravo ogroman rizik, koji još i raste sa starošću majke (što je trudnica starija, veća je mogućnost da će roditi dijete sa poremećajem hromosoma).

Ipak, to ne znači zasigurno da ćete neminovno ponoviti „zdravstvenu sudbinu“ svoje majke, oca. Način života također igra značajnu ulogu.

Ukoliko na vrijeme poduzmete nešto, ista sudbina se ne mora odnositi na vas. Tipa, ukoliko je imala vaša majka povišen nivo holesterola u krvi, oboljela od raka dojke ili oboljela od dijabetisa 2; uzmite stvar u svoje ruke, zakažite pregled kod kardiologa radi provjere funkcije srca i holesterola; nemojte biti paranoični, ali također preventive radi redovno pratite sve promjene na vašem tijelu: nadimanje, kvržice u dojkama i sl. Ukoliko vam se pojave neki od simptoma bolesti „nasljednih bolesti“, posjetite doktora na vrijeme !

Šećerna bolest

Bolest koja se najčešće nasljeđuje je šećerna bolest/dijabetes. Dijabetes predstavlja poremećaj povećanja razine šećera u krvi. Bolest se javlja kada pancreas/ gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvoditi hormon insulin ili proizvedeni insulin nije djelotvoran u organizmu.U tom slučaju ćelije ne dobivaju hranu potrebnu za život. U početku se bolest liječi tabletama i dijetom, a kasnije i injekcijama hormona insulina.

Šećerna bolest postala je čak peti uzrok smrti u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), oko 240 miliona ljudi boluje od dijabetesa, a samo polovina od njih zna da ima tu bolest. Svakih pet sekundi kod jedne osobe u svijetu se razvije dijabetes.

– Simptomi dijabetesa se obično dugo ne prepoznaju, jer pacijenta ništa ne boli. Međutim, građani i trebali obratiti pažnju na prve znake akutne forme oboljenja, tipa: pojačano mokrenje, često konzumiranje tečnosti, a osoba je stalno žedna ili ima dobar apetit, dok konstantno gubi na težini, kaže Bećir Heljić, šef Klinike za bolesti metabolizma KCU Sarajevo.

Danas, veliki broj djece se rađa s ovom tihom razarajućom bolesti. Ona se „velikom brzinom širi“ među mladima, upozoravaju stručnjaci. Naime, na neke stvari možemo uticati, tipa gojaznost, jer pretjerana gojaznost je jedan od najčešćih uzroka oblijevanja djece.

Rezultati programa prevencije gojaznosti kod djece i omladine u KS-u, koji se provodi već divje godine, pokazali su da je od 2.000 pregledane djece čak 20% pretilna.

Spriječite gojaznost

Stručnjaci upozoravanju, da je vodeći faktor za dobijanje dijabetesa, svakako prekomjerna težina i izbjegavanje fizičke aktivnosti, pored činjenice da je bolest nerijetko i nasljedna.

– Fizička aktivnost je slabo zastupljena, a kod starijih učenika veliki je procenat onih koji pored sjedenja u školi i prilikom učenja još dva sata dnevno gledaju TV ili se koriste raunarom. Interesantan je i podatak da veliki broj učenika jede slatkiše svaki dan između obroka, ističe pomoćnica ministra zdravstva sarajevskog kantona Alma Kadić.

Ukoliko je ipak i utvrđena predispozicija za dijabetes kod djeteta ili odrasle osobe, potrebno je uvesti promjene prehrani. Potrebno je svesti na najmanju moguću mjeru uzimanje: šećera, tjestenine, hljeba.

Samopregled dojki je obavezan

Rak dojke je najčešći uzrok smrti žena i najčešći pojedinačni uzrok smrti žena u FBiH, iza moždanog udara i bolesti srca. Usprkos napretku dijagnostike i terapije, broj umrlih raste zbog otkrivanja bolesti u uznapredovalim stadijima.
U 2010. godini u FBiH od raka dojke umrlo 245 žena i 7 muškaraca. Nažalost, prema istim podacima, 61,72% malignih neoplazmi dojke otkriva se u uznapredovalom, tj. u III I IV stadiju bolesti.

Ove brojke ukazuju na to da se rak dojke kod velikog broja pacijenata još uvijek otkriva vrlo kasno, u zadnjim stadijima, kada tretman vrlo često nije nimalo uspješan. Zato je i broj umrlih od ove bolesti tako visok. Međutim, pokazalo se da je ovo karcinom koji se može na vrijeme otkriti i vrlo uspješno liječiti ako se otkrije u prvim stadijima. Zato se radi skrining na rak dojke i pokazalo se da je obolijevanje za 25 do 30% smanjeno.

Metode za rano otkrivanje raka dojke su: samopregled dojki, liječnički pregled, ultrazvučni pregled i mamografija.

Simptomi raka dojke u početku ne postoje, a kada postoje znaju proći neopaženo kod pacijentica. Mnoge ih mjesecima ignoriraju zbog straha ili neznanja. “Obaveza” je od 20. godine vršiti samopregled, a od 35. godine i klinički pregled dojki bar jednom godišnje. Prva mamografija (base line mammography) u 40. godini ili ranije kod rizičnih grupa (s porodičnom anamnezom raka dojke). Mamografiju treba ponavljati svake 2 godine, tj. svake godine od 50. godine života, a rizične grupe 5 godina nakon pojave raka dojke kod srodnika.

U primarnu prevenciju osim navedenog spada i upoznavanje žena s pravilnim samopregledom dojki svakog mjeseca 5 -10 dana poslije menstruacije te potrebom hitnog javljanja liječniku kad se primijete bilo kakve promjene na dojkama. Također treba naglasiti da rak dojke nije problem samo žena nego i muškaraca. Veliki broj njih pogođen je bolešću svojih majki, supruga, kćeri, prijateljica, a i oni sami mogu oboljeti.

Visoki pritisak

Poteškoće sa visokim pritiskom često se pokazuju među članovima iste porodice.

Poželjno je kontrolirati pritisak djece čim dosegnu školsku dob i uvesti promjene u ishrani. Potrebno je koristiti: manje soli u prehrani, hranu koja nije previše kalorična, obavljati više tjelesnih aktivnosti. To su svakako neke od preventivnih mjera kojih se poželjno pridržavati, te time odstraniti taj “nasljedni faktor”.

Broj oboljelih od astme stalno je u porastu

Ova hronična upalna bolest disajnih puteva može biti nasljedna, ali pojavljuje se samo uz određene poticajne agense. Prašina, pelud, mačje i pseće dlake, glavni su razlozi pojave te bolesti.

Procjenjuje se da 300 miliona ljudi širom svijeta ima astmu i broj oboljelih je u stalnom porastu širom svijeta, te je astma jedan globalni svjetski problem koji ne smije biti ignorisan. Čak 158.324 je oboljelih o ove imuno-alergijske bolesti u 2004. godini, prema podacima Kantona Sarajevo.

Osobe koje imaju predispoziciju za alergijsku astmu moraju koliko je god moguće izbjegavati dodir s tvarima koje izazivaju neugodne simptome, tipa: dim cigarete, sredstva za čišćenje u domaćinstvu, parfeme i mirise, unutarnje i vanjski onečišćivači zraka.