ZNAMO LI ISPRAVNO JESTI VOĆE? Evo šta kaže naša uspješna savjetnica za zdravu prehranu…

Koliko je jabuka, ali i ostalo voće danas bitno u životu svakog čovjeka, govori Berka Nezić, savjetnik za zdravu prehranu i vlasnica privatne škole MagistraVitae u Vlissingenu, živopisnom holandskom gradiću gdje Berka živi zadnjih dvadesetak godina.

– Engleska poslovica kaže: jedna jabuka u kući, doktor van iz kuće. To bi značilo da se u jabuci krije dovoljno vitamina, pektina, voćnog šećera i svega što jača otpornost organizma. I to je tačno. Isti je slučaj s grožđem koje je moćni antioksidant te pomaže izlučivanju štetnih tvari iz organizma. U banani se krije kalij ili potaša zbog čega ih često nose bolesnicima u bolnice. Banana između ostalog hrani živce i mozak, daje osjećaj vitalnosti. Odlična je zamjena za slatkiš koji djeca i odrasli traže preko dana. No, mnogi, nažalost, ne znaju kada treba jesti voće – kaže Berka.

– Nastojimo voće jesti prije obroka, a ne poslije, kao što je uobičajeno. Konzumiranje voća poslije jela izaziva fermentaciju. Pojedina voćka poslije jela predugo čeka da dođe na red za probavu. Dok se vari prethodno pojedena hrana voće se pregrijava i raspada do truljenja. Fermentacija izaziva osjećaj nadutosti, preteškog osjećaja u stomaku i cijelom tijelu, stvaranja plinova i podrigivanja – pojašnjava Berka.

Što dalje od egzotičnog voća
Savjetuje da se izbjegava prisilno dozrelo voće (najčešće u plastičnim vrećicama i omotima) jer ono gubi svoj energetski potencijal. Isto se odnosi na genetski modificirano voće (naprimjer jagode) koje predugo izgleda svježe i primamljivo, dok u stvari potpuno gubi svoju izvornu kvalitetu. Unosom ribljega gena jagoda ostaje sedmicama crvena, no njen je ukus daleko od one ubrane u vlastitom vrtu.

– Ako moramo birati između svježeg voća i onoga u kolačima ili voćnoj salati, izaberimo uvijek ovo prvo. Egzotično voće iz dalekih krajeva možda nam se čini u prvi mah privlačnijim, no neka ostane samo kao povremena zabava.
Berka tvrdi se da smo genetski predodređeni za vrstu voća koje uspijeva u području gdje smo rođeni. Naše tijelo je zbunjeno sastavom manga ili papaje, naprimjer. Za ljude sa naših prostora je više šljiva ili jabuka u ruci uvijek bolja i sigurnija nego kokos na grani! Takođe, ako jedemo voće na ispravan način, ono će odigrati važnu ulogu u detoksikaciji organizama i snabdjeti nas energijom za životne aktivnosti, te omogućiti čak i mršanje.

– Šta znači jesti voće na ispravan način? Često ljudi kažu – svaki put kad jedem lubenicu podriguje mi se, a banane me natjeraju u WC, itd. Sve to neće nastati ako jedete voće na prazan želudac. Voće se jede na prazan želudac ili prije jela, nikako poslije. Tek na taj način voće osigurava energiju, zdravlje, dugovječnost, daje nam ljepotu, sprječava debljanje i usporava starenje.

Vitamini su u kori

Postoje teorije da voćka svojim oblikom sugeriše dio tijela na koji najviše djeluje. Tipičan je primjer orah čija jezgra neodoljivo podsjeća na mozak ili paradajz sa svojim komorama i pretkomorama koji vjerno dočarava srce.

Orašasti plodovi ulavnom brzo vraćaju izgubljenu energiju, a ako su preprženi ili ušećereni znaju biti izvanredna poslastica u zimskim mjesecima kada je ponuda voća smanjena. Omiljeno voće naših krajeva su šljive koje jedemo u kompotu ili sušene djelujući na probavu. Sličan učinak ima i kruška.

Premda je većina vitamina sadržana u kori voća, treba biti oprezan ako nismo sigurni u ekološki način proizvodnje. Tu će nam sigurnost dati ekološka markica uobičajena u cijeloj Evropi.

Međutim, današnje vrlo privlačno voće sjajne kore i velikog obima često je tretirano hemikalijama da bi se ubrzao rast. Stoga se preporučuje obavezno pranje pod mlazom tekuće vode ili čak ljuštenje kore, zbog veće sigurnosti.

Savjeti…

– Jesti cijelo voće bolje je nego cijediti sok od njega, ali ako već pijete voćni sok, neka to bude radije svježe cijeđeni, nego indutrijski.
– Nemojte piti zagrijan sok, pijte ga malo-pomalo i polako, jer treba da ga pomiješate sa sokovima u vašim ustima, kako bi imao efekta.
– Radije jedite sirovo voće, jer kuhanje voća uništava sve vitamine.
– Ukoliko želite detoksicirati svoje tijelo, pomoći će vam ako tri dana jedete samo voće i pijete voćni sok.

Šta je za šta dobro?

KIVI – Sitan, ali moćan, dobar je izvor kalija, magnezija, vitamina E i vlakana. Njegov sadržaj vitamina C je dvostruko veći od onog u narandži.
JABUKA – Iako ima mali sadržaj vitamina C, to je antioksidansima i flavonoidima bogato voće, a oni povećavaju djelovanje vitamina C i tako jabuka pomaže smanjenju rizika od raka debelog crijeva, srčanog i moždanog udara.
JAGODA – Iako na ovo voće gledamo obično kao na poslasticu, a ne na neku pretjerano korisnu voćku, one imaju najveću antioksidativnu snagu među voćem i štite tijelo od uzročnika raka, začepljenja krvnih žila, te slobodnih radikala.
NARANDŽA – Uzimanje 2 – 4 naranče dnevno držat će prehladu daleko od vas, osigurat će vam nizak nivo holesterola, te spriječiti kamenje u bubrezima ili ih otopiti ako ih imate. Narandža takođe smanjuje rizik od raka debelog crijeva.
LUBENICA – Za ovo voće često se neopravdano kaže da nema ništa korisno osim što gasi žeđ. Tačno je, naime, da se lubenica sastoji od 92% vode. Međutim, ona ima veliku dozu glutationa, koji podstiče naš imunološki sistem. Ona je takođe ključni izvor likopena – oksidansa važnog u borbi protiv raka. Ostali sadržaji lubenice su vitamin C i kalij.

(Doznajemo.com/Aura/Emsa KARAHMET)