ZNATE LI ŠTA JE TAČNO BIOMETEOROLOGIJA: Zbog čega vrijeme utiče na naše raspoloženje i zdravlje?

Skoro svakodnevno smo svjedoci da se pojedinci žale na glavobolju, nervozu, bolove u kostima i drugo. Nemali broj tih ljudi svoje zdravstvene probleme povezuje s promjenom vremena. Oni koji su pretrpjeli ranjavanje ili neku drugu težu ozljedu, prilikom promjena temperature zraka ili nadolazećih padavina, osjećaju bolove na mjestu ozljeđivanja.

Povezani sadržaj:

SVE ŠTO STE HTJELI ZNATI O HORMONIMA, a niste imali koga da pitate…

METEOROPATIJA danas pogađa i zdrave i mlade osobe

Posebna nauka

Dugogodišnjim praćenjem i istraživanjem, ustanovljeno je da svi živi organizmi reaguju na promjene vremena. Danas se razvojem medicine i meteorologije razvila posebna nauka – biometeorologija. To je nauka koja se bavi uticajem vremenskih prilika na zdravlje ljudi. Šta je to što se dešava u organizmu meteoropata prilikom promjene vremena?

U periodu vremenskih promjena, približavanja nepogode i jačanja vjetra, u atmosferi se stvara veća količina pozitivnih jona. Na te elektroenergetske impulse na određene načine reaguje i ljudski organizam. U takvim situacijama, funkcije hipotalamusa (moždana struktura koja nadzire niz veoma važnih funkcija ) i hipofize (žlijezda smještena ispod mozga, a kojom upravlja hipotalamus) mogu da budu izmijenjene baš zbog tih i takvih impulsa. To izaziva smanjeno lučenje hormona, odnosno može da se smanji količina adrenalina, što opet može uzrokovati depresiju ili povećane količine serotina koji izaziva glavobolju i migrenu, dok promjenjiva proizvodnja ipitalamina i melatonina izaziva nesanicu. Zanimljivo je da je posljednjih godina povećana uzburkanost atmosfere, zbog povećanja srednje temperature

Kriteriji za definiranje povoljnih i nepovoljnih vremenskih situacija

Zbog svega opisanog meteorolozi imaju formule, koje u sebi sadržavaju temperaturu, vlagu i vjetar te određen procenat svakog od njih može stvoriti osjećaj ugode. Kriteriji za definiranje povoljnih i nepovoljnih vremenskih situacija, kao i klimatskih uslova za čovjeka nisu potpuno određeni i jedinstveni, a oni su i danas aktuelna oblast multidispliniranog ispitivanja.

Ljekari bi rekli da narušavanje procesa termoregulacije čovječjeg organizma dovodi do čitavog niza biohemijskih promjena koje ciklično izazivaju određene patološke reakcije psihičkog i somatskog karaktera u zavisnosti od stanja organizma.

Grupa francuskih naučnika ustanovila je da postoji veza između vremenskih prilika i mogućnosti da nastupi moždani udar. Proučavajući tokom 14 godina 3.000 osoba koje su pretrpjele moždani udar, ustanovili su da je ishemijski moždani udar mnogo rjeđi za vrijeme toplih dana. Visok vazdušni pritisak i veća vlažnost vazduha također povećavaju rizik od moždanog udara.

Jugovina utiče na psihičko stanje

Osim uticaja na opća fizička stanja čovjeka, kad puše jugo češći su napadi kamena u bubregu i mokraćnom mjehuru, ali i žučnih kamenaca. Takođe, jugovina utiče na psihičko stanje. Interesantno je da je nekada davno, u Dalmaciji čak postojao zakon, koji ublažava kaznu za počinioce zločina, počinjenog u vrijeme jugovine.

Medicinska statistika u zdravstvenim ustanovama upozorava na sve veći broj bolesnika – meteoropata, među kojima je sve više mlađih ljudi. Još se ne zna pravi razlog zašto su neki ljudi osjetljiviji na vremenske promjene od drugih. Starosne granice su pomjerene. Pretpostavlja se da su najmlađi osjetljiviji na vremenske promjene, jer više od ostalih slijede instinkt, a stariji imaju osjetljiviji metabolizam koji jače osjete hormonske promjene prouzrokovane promjenom vremena.

Značajna korelacija je uočena između pojave krvarenja i oscilacijue atmosferskog pritiska. Stoga, u uvjetima niskog atmosferskog pritiska. Stoga u uvjetima niskog atmosferskog pritiska treba očekivati povećani broj krvarenja iz ulkusa želuca i dvanaesnika i iz varikoziteta jednjaka i želuca. Što je nagliji i veći pad pritiska zraka to je korelacija veća. Sigurno je da se izoliranim praćenjem promjena atmosferskog pritiska zraka ne može predvidjeti uticaj na krvarenja u probavnom sistemu. Riječ je o kompleksnom fenomenu za koji medicina nema pravi odgovor, no atmosferski pritisak se ipak pokazao kao dobar biometeorološki pokazatelj, koji govori u prilog povezanosti atmosferskih promjena i zdravlja čovjeka.

Hronični bolesnici

Posebnu grupu meteoropata čine hronični bolesnici kod kojih se intenzitet bolesti povećava uslijed vremenskih promjena i ekstremnih vremenskih prilika. Jaka hladnoća izaziva stezanje perifernih krvnih sudova pa i onih koronarnih, sto može da poveća rizik od infarkta miokarda i moždanog udara kod osoba kojima su krvni sudovi suženi usljed arterioskleroze, odnosno arterioskleroticnih naslaga u krvnim sudovima. Velika hladnoća nadražuje i sluznicu bronhija i otežava disanje osobama koje pate od hroničnog bronhitisa ili astme. Toplo i vlažno vrijeme, također, uzrokuje probleme sa disanjem kod svih osoba koje imaju bolesti dišnih puteva.

(Doznajemo.com/Aura/Emsa KARAHMET)