SVJETSKI DAN ŠEĆERNE BOLESTI 14. studenog/novembra 2012
Svjetski dan dijabetesa 2012. obilježava se četvrtu godinu zaredom uz petogodišnju poruku odabranu od Međunarodne Dijabetičke Federacije kao “Dijabetes – edukacija i prevencija” za 2009 – 2013. Odabrani slogan za ovu godinu je: “Dijabetes- zaštitimo našu budućnost”, s ciljem da se što veća pozornost obrati na djecu i da se programi prevencije prave primarno u tom smjeru.
Povodom 14. Studenog/Novembra i u večini gradova biti će upriličeni mnogobrojni sadržaji kao što su edukativna predavanja, sa određivanjem visine šećera u krvi i krvnog pritiska, te podjela edukativnog materijala na gradskim trgovima gdje će se takođe vršiti određivanje visine šećera u krvi.
Statistički podaci ukazuju da je u svijetu danas više od 240 milijuna osoba koje boluju od šećerne bolesti, a tijekom sljedećih 20-tak godina očekuje se porast oboljelih na više od 380 milijuna. Dijabetes postaje globalna epidemija, sa svim teškim zdravstvenim posljedicama.
Slogan Svjetskog dana šećerne bolesti godine 2010. godine bio je: Slogan Svjetskog dana šećerne bolesti 2010. godine je: Preuzmimo kontrolu nad dijabetesom. Odmah.
Generalna skupština UN-a je 20.12.2006. godine prihvatila Rezoluciju „Ujedinjeni protiv dijabetesa”, kojom je šećerna bolest opće prepoznata kao kronična bolest s teškim posljedicama i ogromnim troškovima za čitavu zajednicu. Ovom je Rezolucijom Svjetski dan dijabetesa proglašen Danom Ujedinjenih naroda, koji se od 2007. godine počinje obilježavati 14. studenog/novembra. Rezolucija pruža jamstvo i podiže značaj svih aktivnosti usmjerenih osvješćivanju javnosti o pogubnosti šećerne bolesti diljem svijeta. Kampanja obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti, tijekom 2007. i 2008. Godine, bila je usmjerena ka podizanju opće svjesnosti o postojanju i učinku šećerne bolesti u djece i mladih.
Razumijevanje šećerne bolesti i preuzimanje kontrole nad njom
Kampanja 2009.- 2013. poziva sve odgovorne u području dijabetesa na razumijevanje dijabetesa i preuzimanje kontrole nad njim te se provodi s četiri cilja:
1. Svaka vlada treba provoditi učinkovite strategije i politike za prevenciju i kontrolu šećerne bolesti.
2. Svakoj oboljeloj osobi pogođenoj šećernom bolešću treba biti omogućena edukacija koja bi joj pomogla da što bolje kontrolira bolest.
3. Svi bi trebali biti upoznati sa znakovima upozorenja šećerne bolesti, načinima za sprečavanje ili odgodu komplikacija kod šećerne bolesti te za prevenciju i odgodu šećerne bolesti tipa 2.
4. Sve zemlje trebale bi obilježavati Svjetski dan šećerne bolesti.
Logo Svjetskog dana šećerne bolesti plavi je krug – globalni simbol za šećernu bolest koji se razvio kao dio kampanje osvješćivanja „Ujedinimo se za šećernu bolest“. Logo je usvojen 2007. godine, kako bi se obilježilo usvajanje UN-ove Rezolucije o Svjetskom danu šećerne bolesti. Značenje plavog kruga je pozitivno. U mnogim kulturama krug simbolizira život i zdravlje. Plava boja odražava nebo koje ujedinjuje sve narode i boju zastave Ujedinjenih naroda. Plavi krug označava jedinstvo globalne zajednice šećerne bolesti u odgovoru na pandemiju ove bolesti.
Udruga za prevenciju prekomjerne težine
Udruga za prevenciju prekomjerne težine naglašava da, bez obzira na usmjerenost kampanja, svake godine, i to kroz cijelu godinu, posebno treba obratiti pažnju i preuzeti kompletnu skrb o postojanju šećerne bolesti kod djece i mladih, s naglaskom na značaj ranog otkrivanja i postavljanja dijagnoze o njenoj pojavnosti. Međutim i danas, nakon pune dvije godine, pojedinačne i kontrolne ankete, a to isto tako dokazuju i ankete koje provodi Udruga kroz edukativno-zdravstvene projekte (zadnji i aktualni projekt «Savjetovalište za debljinu» u ljekarnama), govori o tome da osobe sa visokim šećerom radije pribjegavaju farmakološkom pristupu liječenja, nego kompletnoj promjeni prehrambenih navika.
Prilog tome su statistike Udruge u kojima je razvidno da oko 90% osoba kod kojih je prisutna šećerna bolest tipa 2, ima prekomjernu težinu (različitog stupnja BMI-a)! Slijedom toga Udruga uvijek, kroz akcije i u kontaktu s građanima, pokušava istaći važnost da su pravila dijabetičke kontrolirane prehrane (i kroz količine, kalorijske vrijednosti i vrijednosti GI) OSNOVNI OBLIK I PRISTUP LIJEČENJU. Udruga posebno naglašava da je prehrana koja se preporučuje osobama sa šećernom bolešću, “idealna” i preporučljiva za sve osobe, i to dugoročno u cilju održavanja poželjne težine, smanjenja prekomjerne i na taj način održavanja kvalitete zdravlja – prvenstveno održavajući vrijednosti šećera na razini 4,5 – 6!!
Što je dijabetes?
Dijabetes je kronična bolest do koje dolazi kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može učinkovito upotrijebiti proizvedeni inzulin. Inzulin je hormon koji proizvodi gušterača, a koji omogućuje stanicama preuzimanje glukoze iz krvi te njezinu preradu u energiju. Neuspjela proizvodnja inzulina, njegova nedjelotvornost ili oboje uzrokuju povišenu razinu glukoze u krvi (hiperglikemija). Ona je povezana s dugoročnom štetom za tijelo te otkazivanjem nekih organa i tkiva.
Upoznajte dijabetes: naučite znakove upozorenja*
-
učestalo mokrenje
-
pretjerana žeđ
-
povećana glad-gubitak težine
-
umor
-
manjak zanimanja i koncentracije
-
povraćanje i bol u trbuhu (često zamijenjeni za simptome gripe)
-
osjećaj bockanja ili utrnuća u šakama ili stopalima
-
ostali simptomi uključuju zamućen vid, česte upale te sporo zacjeljivanje rana.
*Mogu biti blaži ili odsutni kod ljudi sa šećernom bolesti tipa 2.
Dijabetes tip 1
Dijabetes tipa 1 je autoimuna bolest koju karakterizira uništavanje stanica gušterače koje proizvode inzulin. Kao posljedica toga, kod ljudi s dijabetesom tipa 1 u tijelu se proizvodi vrlo malo ili nimalo inzulina te ga moraju uzimati vanjskim putem kako bi preživjeli. Dijabetes tip 1, koji se prije nazivao i mladenački dijabetes, najčešće se dijagnosticira u dječjoj dobi ili adolescenciji.
Dijabetes tip 2
Razvoj dijabetesa tipa 2 obilježen je inzulinskom rezistencijom. Kod ljudi s tim tipom šećerne bolesti tijelo ne može učinkovito upotrijebiti proizvedeni inzulin. Oni svoje stanje često mogu kontrolirati vježbanjem i dijetom. Međutim, često su potrebni lijekovi koji se uzimaju oralno te inzulin. Gotovo 90% od 250 milijuna ljudi u svijetu oboljelih od dijabetesa ima dijabetes tipa 2. I prvi i drugi tip šećerne bolesti ozbiljni su i oba mogu pogoditi i djecu. Važno je biti upoznat sa znakovima koji upućuju na dijabetes.
Gestacijski (trudnički) dijabetes
Gestacijski dijabetes (GDM) jest stanje u kojem žene koje ranije nisu imale dijabetes, u trudnoći imaju visoke razine glukoze u krvi. GDM pogađa oko 4% svih trudnica. Ima malo simptoma i obično nestane završetkom trudnoće. Međutim, GDM je rizičan i za dijete i za majku. U majki s GDM-om bebe imaju povećan rizik da budu prevelike za vrijeme trudnoće (što može dovesti do komplikacija pri porođaju), veći rizik od nekih drugih medicinskih komplikacija nakon porođaja i često imaju povećan doživotni rizik za netoleranciju glukoze te pretilost. Kod žena koje su imale GDM veća je mogućnost pojave dijabetesa tipa 2.
Postoje i druge, rjeđe vrste dijabetesa.
Komplikacije uzrokovane dijabetesom
Dijabetes je kronično i doživotno stanje koje zahtijeva pozorno nadziranje i kontrolu. Ako se s dijabetesom ne nosimo na pravi način, razina šećera u krvi može postati vrlo visoka. To je povezano s dugoročnom štetom za tijelo te otkazivanjem različitih organa i tkiva.
Komplikacije uključuju:
-
kardiovaskularne bolesti, koje pogađaju srce i krvne žile, a mogu uzrokovati komplikacije kao što su koronarna bolest srca (koja može dovesti do srčanog udara) te moždani udar.
-
bolest bubrega (dijabetička nefropatija), koje mogu kao rezultat imati potpuno zatajenje bubrega te potrebu za dijalizom ili transplantacijom bubrega
-
bolest živaca (dijabetička neuropatija), koja može dovesti do čireva i amputacije nožnih prstiju, stopala te donjeg dijela nogu
-
bolest očiju (dijabetička retinopatija), koje karakterizira oštećena mrežnica oka, a može dovesti do gubitka vida.
Svjetski dan šećerne bolesti i edukacija
Dijabetes je teška bolest. On nameće doživotna opterećenja oboljelima i traži od njih višestruko donošenje odluka u vezi s kontroliranjem bolesti. Ljudi oboljeli od dijabetesa moraju mjeriti glukozu u krvi, uzimati lijekove, redovito vježbati i prilagoditi svoje prehrambene navike bolesti. Osim toga, možda će se morati suočiti i sa životom s dodatnim komplikacijama koje sa sobom nosi dijabetes te biti primorani i psihološki se prilagoditi svom stanju. Budući da ishodi velikim dijelom ovise o odlukama koje pojedinac donosi, važno je da se dijabetičarima omogući neprekidna i visokokvalitetna edukacija prilagođena njihovim potrebama, a koju provode kvalificirani zdravstveni djelatnici.
Upoznajte dijabetes: koji su rizici?
Za dijabetes tipa 2 ima mnogo rizičnih čimbenika. Oni uključuju:
-
pretilost ili prekomjernu tjelesnu težinu
-
nedostatak tjelesne aktivnosti
-
prethodno otkrivena netolerancija na glukozu
-
nezdrava prehrana
-
poodmakla dob
-
povišen krvni tlak i kolesterol
-
slučajevi dijabetesa u obitelji
-
gestacijski (trudnički) dijabetes
-
etnička pripadnost-zapaženo je više slučajeva dijabetesa kod Azijaca, Latinoamerikanaca, domorodaca (SAD, Kanada, Australija) te Afroamerikanaca.
Svjetski dan šećerne bolesti i osnovna prevencija
Dijabetes tipa 1 trenutačno se ne može spriječiti. Još uvijek se ispituju okolni čimbenici koji se smatraju uzročnicima za proces uništavanja tjelesnih stanica koje proizvode inzulin.
Međutim, dijabetes tipa 2 može se spriječiti održavanjem zdrave tjelesne težine i redovitom tjelesnom aktivnošću.
Ulaganja u edukaciju o dijabetesu i programe za njegovu prevenciju dugoročno će uštedjeti novac te se višestruko isplatiti u poboljšanoj kvaliteti života ljudi oboljelih od dijabetesa i onih koji bi mogli oboljeti.
Međunarodna dijabetička federacija (IDF) predlaže jednostavan plan od tri koraka za prevenciju dijabetesa tipa 2 kod ljudi s povećanim rizikom od obolijevanja. IDF preporučuje prepoznavanje ljudi iz rizične skupine oportunističkim probirom ili tako da sami sebe testiraju.
Ljudi s povećanim rizikom od dijabetesa lako se mogu prepoznati uz pomoć jednostavnog upitnika koji procjenjuje čimbenike rizika kao što su dob, opseg struka, povijest dijabetesa u obitelji te povijest kardiovaskularnih bolesti i gestacijskog (trudničkog) dijabetesa. Osobama za koje se utvrdi da pripadaju rizičnoj skupini, zdravstveni djelatnik trebao bi provjeriti razinu glukoze u krvnoj plazmi kako bi se otkrila eventualna poremećena glukoza natašte (IFG) ili oštećena tolerancija glukoze (ITG) jer oboje upozorava na povećan rizik od dijabetesa tipa 2. Prevenciju treba usmjeriti prema onima kod kojih postoji rizik kako bi se odgodila ili izbjegla pojava dijabetesa tipa 2. Kod primarne prevencije, osoba koja druge educira o dijabetesu ima važnu ulogu pomoći ljudima u prepoznavanju svih rizika i postavljanju realnih ciljeva kako bi poboljšali svoje zdravlje. IDF preporučuje minimalno 30 minuta tjelesne aktivnosti na dan, kao što su brzo hodanje, plivanje, vožnja bicikla ili ples. Redovito hodanje barem 30 minuta na dan, naprimjer, dokazano smanjuje rizik od nastanka dijabetesa tipa 2 za 35-40%.
Sam uzrok dijabetisa se ne može sa sigurnošću objasniti. U najvećem broju slučajeva je to nasledni gen, dok ga veoma često povezuju i sa gojaznošću. Čak 70% novootkrivenih obolelih od dijabetesa u svetu ima problem prekomerne težine. Dijabetes pretstavlja hronični sistemski poremećaj metabolizma koji se karakteriše trajno povećanim nivoom glukoze u krvi.
Pripremila: Tatjana MIKULIĆ
